Pročitajte ovaj tekst na njemačkom

Kontinentalna Europa dobila je kratku odgodu jer su izbori u Ujedinjenom Kraljevstvu donijeli veliki uspjeh Rad pobjedu i Francuska je potisnula krajnje desničarski Nacionalni skup na treće mjesto. Iza obje pobjede, međutim, krije se zajednička tema koja se nedovoljno cijeni: temeljni izazov tradicionalnoj ideji nacionalne države. Nadalje, digitalne tehnologije – s nedostatkom poštivanja nacionalnih granica – ključni su dio ovog fenomena – a to je samo početak daleko dublje transformacije svijeta.

Međunarodni identitet i digitalno umrežavanje

Tradicionalno, ljudi su pronalazili svoj identitet unutar svoje nacije, ali sada pronalaze zajednički jezik na međunarodnoj razini. Glasači na američkim izborima vide se kako nose majice s natpisom da bi “radije bili Rusi nego demokrati”. Dok je krajnja desnica prije bila ograničena na jednu zemlju, sada pronalazi zajednički jezik u globalnoj, međunarodno organiziranoj zajednici.

Digitalne tehnologije omogućuju te veze i osjećaj svjetskog kretanja. Umjesto da moraju pronaći zajednički jezik s onima s kojima dijele geografsku granicu, mogu se digitalno povezati s drugima koji dijele njihove vrijednosti i ideje o društvu. Pokret krajnje desnice izvrsno je iskoristio digitalne tehnologije za stvaranje globalnog pokreta: ljudi poput Stevea Bannona dali su status superzvijezda Nigelu Farageu, Marine Le Pen i drugima.

Podrijetlo Interneta

U vrijeme kada digitalno pridonosi globalnim podjelama, bitno je zapamtiti da je podrijetlo interneta ukorijenjeno u ratovanju i znanosti o ponašanju. Današnji uobičajeni narativ – naime, da je internet razvijen za otvorenost i slobodna društva – u najboljem slučaju dovodi u zabludu.

Njegov dizajn je ukorijenjen u kontroli ljudi i vođenju rata protiv drugih nacija. Prvi internetski projekt, koji je 1950-ih razvila Američka agencija za napredna obrambena istraživanja (DARPA), stvoren je djelomično za kontrolu ljudi s računalima. DARPA se nadala da će to učiniti Rusima ili, barem, utjecati na one koji su zaduženi za rusko nuklearno oružje. Činjenica da Rusija, Kina i Iran sada pronalaze inovativne načine za ispunjenje ove izvorne misije ne bi trebala nikoga iznenaditi.

Globalna moć sakupljača podataka

Iako je lako sve pripisati stranim subjektima, problem je složeniji od toga. Strani utjecaj ne bi bio moguć bez infrastrukture određenih tvrtki, od kojih je većina sa sjedištem u SAD-u, kao što su Meta, Google, Amazon i OpenAI. Ovi “datalists” razlikuju se od drugih tehnoloških tvrtki na jedan ključan način. Od ranih 2000-ih skupljaju podatke o ljudskom ponašanju kako bi ga proučavali i kontrolirali.

Utjecaj na javno mnijenje

Rasprave često uokviruju ove prakse u terminima “invazije na privatnost” ili “ciljanog oglašavanja”, ali vrijedi razmisliti o njima s malo drugačijeg stajališta. Te su tehnologije osmišljene kako bi ometale stvaranje kolektivnog pamćenja – ili sposobnost ljudi da pronađu zajednički jezik i zajedničke, dogovorene interpretacije onoga što se događa na nacionalnoj i globalnoj razini.

Nisu slučajno dizajnirani na ovaj način; oni su dizajnirani da izazovu lomove u načinu na koji se društvo organizira. Koristeći podatke koje su prikupili o pojedincima, Datalists mogu promijeniti javno mnijenje i utjecati na političke osjećaje za vlastitu korist manipulirajući algoritmima i vrstom sadržaja koji se isporučuje na feedove ljudi. Dok Rusi možda dobro koriste digitalne tehnologije kako bi izazvali rascjepe u demokratskim procesima na globalnoj razini, oni možda samo kopiraju vlastitu igru ​​američko-američkih datalistista.

Kriptovalute bez državnih granica

Ovo ne bi trebalo biti iznenađenje: nagovještaja je bilo mnogo godina. Na primjer, novac je prije bio zarobljen nacionalnom državom dok nije stigao Bitcoin, a britanske funte niste mogli potrošiti u SAD-u ili EU-u. Građani su plaćali poreze u tim valutama, a oko njih su izgrađeni dijelovi globalne ekonomije. Bitcoin je bio prvi istinski globalni novac na svijetu – prvi misaoni eksperiment o tome što bi se dogodilo kada bismo koristili digitalnu tehnologiju za ignoriranje nacionalnih granica.

Drugi primjer digitalnih mogućnosti koje prelaze granice je upotreba digitalnih tehnologija i kriptovaluta za prikupljanje sredstava za rat u Ukrajini. Prethodno su građani birali vlade koje su odlučivale hoće li se u ratnu zonu poslati sredstva ili oružje. Sada pojedinci to sami odlučuju i šalju vlastiti novac u svrhe koje preferiraju. Ovo nije promjena samo u kulturi nego iu načinu na koji se ratovanje financira i provodi. Iako su ovo primjeri specifični za slučajeve, zanemarujemo lekcije na vlastitu odgovornost.

Blockchain, Internet stvari i kvantno računalstvo

Svijet je laserski usredotočen na utjecaj umjetne inteligencije. Međutim, ključno je prepoznati da je to samo jedan dio spektra digitalnih tehnologija koje utječu na naše društvo, gospodarstvo i okoliš. Tehnologije poput blockchaina, Interneta stvari i kvantnog računalstva također igraju značajnu ulogu. Kako kvantno računalstvo napreduje, utjecaj umjetne inteligencije na naše društvene strukture izgledat će neobično u usporedbi s njim. Kvantno računalstvo dodatno će zakomplicirati izazove našem geopolitičkom i demokratskom poretku, povećavajući zamršenost načina na koji društva funkcioniraju i načina na koji ljudi surađuju sa svojim vladama i jedni s drugima. Zajednički temelj svih ovih tehnologija su podaci.

Potreba za novim propisima

Umjesto postavljanja propisa za svaku novu tehnologiju — kao što je umjetna inteligencija, blockchain ili kvantno računalstvo — regulatori i građani moraju se usredotočiti na pravila koja okružuju podatke, koji čine osnovu ovih tehnologija i naše cjelokupne digitalne ekonomije i društva u nastajanju. To zahtijeva prevazilaženje “privatnosti” i rješavanje pitanja vlasništva, monopola i kontrole unutar zajednički dogovorenih društvenih normi.

Svaki će narod drugačije odgovoriti na ovaj novi imperativ. Ipak, razgovor treba započeti pitanjem: Tko treba odlučivati ​​o našoj zemlji? Jesu li to samo ljudi obučeni za napredno računalstvo?

Moramo započeti raspravu o novim društvenim normama oko digitala i nacionalne države jer možemo nositi koliko god želimo majica, objavljujući svoju bliskost s ljudima tisućama kilometara daleko, ali još uvijek moramo pronaći način živjeti s oni koji dijele našu geografiju.



Source link

By bfrpx

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *